Građani više kupuju trgovačke robne marke

U trgovačkim centrima kažu da su se dogodile promjene u strukturi potrošnje stanovništva: kupuje se osnovno i na rasprodajama, u modi su jeftine trgovačke marke, dok se od skupljih brandova kupuju samo oni najskuplji. Udio trgovačkih marki u prehrani, prema najnovijim statističkim podacima, popeo se na 20%. Statistika i dalje bilježi pad potrošnje u trgovini na malo od približno 4% na godišnjoj razini, što ovaj put odgovara i padu dohotka stanovništva.

Potrošnju ne podržavaju ni banke koje su tek posljednjih tjedana počele blago smanjenje kamata, stanovništvo se nastavilo razduživati u prvom dijelu 2010., a bankarski sefovi su više nego puni, usprkos tome što država i dalje povlači milijunske iznose kredita. U nastavku godine banke bi mogle pokrenuti nove akcijske aranžmane, ali sve dok je država spremna plaćati 7% kamata na svoja zaduženja, stanovništvo i tvrtke ne trebaju očekivati veće pojeftinjenje novca.
Statistički podaci u posljednjoj anketi o potrošnji kućanstava donio je i službenu potvrdu poslovične štedljivosti stanovništva. U usporedbi sa 2003., navodi PBZ-a u tjednim analizama, u ukupnim je izdacima došlo do pada udjela troškova za odjeću i obuću za 1 postotni poen, što se tumači kao posljedica pojačane konkurencije i ekspanzije trgovačkih centara.

Hrana nosi trećinu, režije petinu kućnog budžeta

Udio izdataka na hranu i piće i dalje iznosi visokih 32%. – Ta je činjenica vrlo razočaravajuća s obzirom na to da je prosjek Europske unije oko 17% i pokazuje da hrvatska kućanstva trenutačno nemaju većeg prostora za povećanje izdataka za, primjerice, rekreaciju i kulturu ili hotele i restorane, koji kod europskih kućanstava imaju udio veći za gotovo 5 postotnih poena u strukturi potrošnje u odnosu na Hrvatsku.

< «		» >